Aktivnosti u džematu

POSJETA RADIJU "GLAS DRINE"

E'UZU BILLAHI MINEŠ-ŠEJTANIR-RADŽIM

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM

EL-HAMDU LILLAHI RABBIL- 'ALEMIN. VES-SALATU VES-SELAMU 'ALA RESULINA VE NEBIJJINA MUHAMMEDIN VE 'ALA ALIHI VE SAHBIHI EDŽME'IN.

Hvala Allahu dž.š. Gospodaru svih svjetova. Salavat i selam neka su na Njegovog poslanika Muhammeda a.s. njegovu porodicu i drugove-ashabe. Neka Allah dž.š. našim šehidima podari džennet a njihovim porodicama strpljivost. Allahov mir i spas neka je na sve muslimane ma gdje oni bili.

Islam se sastoji od pet stubova i svaki od njih je važan za čvrstinu građevine koja se zove vjera islam. Ti stubovi islama su: kelimei- šehadet, namaz, post mjeseca ramazana, zekat i hadždž. To što je hadždž  nabrojan kao peti ili posljednji ne daje nam za pravo da se prema njemu odnosimo kao prema nečemu što je manje važno od bilo kojeg ispred nabrojanog farza  (dužnosti). To je prvostepena dužnost za svakog muslimana i muslimanku kada steknu mogućnost da ga obave.  Uzvišeni Allah je rekao u dijelu 97. ajeta sure Ali Imran: “…VE LILLAHI ‘ALENNASI HIDŽDŽUL BEJTI MENISTETA’A ILEJHI SEBILA…”, što u prijevodu značenja glasi: “…Hodočastiti Hram (obaviti hadždž) dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti…” Hadždž postaje obavezan kada su ispunjeni sljedeći uslovi: zrelost, psihičko zdravlje, razumnost, sloboda osobe i puta i biti u stanju. Da bi se bilo u stanju mora se: imati dovoljno vremena, biti fizički zdrav i sposoban, da na putovanju nema prepreke koje će ugroziti život, zdravlje, imovinu ili čast, imati za troškove puta i imati sredstva za život po povratku. Ako neko odluči da plati troškove hadža nekome, onda je na njemu vadžib da prihvati ponudu. Vjernik ne smije odgađati hadž ukoliko stekne uvjete da ga obavi. Kada bude u stanju da obavi hadždž, pa to ne učini, a potom izgubi mogućnosti koje je imao, onda sam snosi odgovornost  za odgađanje i za učinjeni grijeh. Jer, poslije imućnosti  može nastupiti siromaštvo, poslije zdravlja bolest ili čak i smrt, pa se čovjek vrati Allahu bez izvršenog temeljnog propisa. Zato čim stekne uvjete, čovjek treba obaviti hadždž, kao što stoji u hadisu Poslanika, s.a.v.s.: "Požurite sa obavljanjem hadždža, jer niko ne zna šta mu se može dogoditi"!

 

Obavljanje hadždža poznato je još od vremena Ibrahima, a.s., kako to spominju tumači Kur'ana govoreći o značenju prvih ajeta sure El-Hadždž. U predaji koju bilježi Bejheki, a Hakim je ocjenjuje vjerodostojnom, stoji da je Ibrahim, a.s., nakon što je završio gradnju Ka’be rekao: "Gospodaru! Završio sam." Zatim mu je Allah, dž.š., naredio da pozove sve ljude da dolaze na hadždž, na što on reče da nije u stanju jer njegov glas ne može stići do svih ljudi. Potom mu Allah, dž.š., naredi da podigne svoj glas (koliko može),a da će On, subhanehu ve te'ala, učiniti da njegov glas dopre do svih ljudi. Ibrahim, a.s., upita Allaha, dž.š., šta da kaže pa mu On reče: "Reci: “O ljudi propisano vam je da obavljajte hadždž kod Drevne kuće." Kada je izgradio Ka’bu, poslanik Ibrahim, a.s., je dolazio u Mekku da obavi hadždž svake godine, a poslije njegove smrti ovu praksu je nastavo njegov sin. Ipak, postepeno s prolaskom vremena, praksa i cilj hadždža su izmijenjeni. Širenjem idolopoklonstva  Arabijom, Ka’ba je izgubila svoju čistoću i kumiri su smješteni u njenu unutrašnjqgfkt. Konačno se u i oko Ka’be našlo 360 kumira.

 

Dolaskom Muhammeda s.a.v.s. i širenjem islama Ka’ba je očišćena od kipova i ostale nečistoće i vraćena joj je prvobitna i istinska funkcija, a to je, da ona bude pravac okretanja vjernicima prilikom obavljanja namaza  i da se oko nje obilazi (tavafi) prilikom obavljanja hadždža.

Smatram vrlo bitnim spomenuti nekoliko krivih shvatanja koja se vežu za hadždž:

  1. Vrlo često čujemo komentare da je nekome bilo bolje napraviti ovo ili oni, ili pomoći nekome tim novcem, umjesto da obavi hadždž. Takve izjave su neutemeljene iz više razloga. Nije se moguće iskupiti za neobavljeni hadždž (ako je osoba bila u mogućnosti) ničim drugim, pa maker to djelo koštalo i mnogo više od troškova hadždža. Hadžije su spremne pomagati drugima i to čine kada se ukaže prilika. Nemamo pravo pozivati na dobročinstvo na štetu prvostepene obaveze (farza), kao ni čekati ili pozivati druge da čine dobro, a mi se sklanjati po strani. Zanimljivo je da nam ne smeta luksuzan život nekih ljudi iz bližeg ili daljeg okruženja, koji bi mogli pomoći drugim ljudima, ali se odmah sjetimo da bi neko to mogao uraditi  kad on odluči obaviti hadždž.

 

  1. Jedna od čestih izjava ljudi koji su u mogućnosti da obave hadždž  jeste i ona da je za njih još rano, da treba da završe sve ovodunjalučke poslove i želje pa onda da obave hadždž.. To je pogrešno razmišljanje, jer ako neko bude u mogućnosti obaviti hadždž, pa to odgodi za neko drugo vrijeme, ostaje mu dužanost da obavi hadždž, pa maker poslije toga osiromašio, razbilio se ili, ne daj Bože, umro. Muhammed s.a.v.s. je rekao: “Ko hoće na hadž neka požuri.” Ovo potvrđuje i slučaj poslanikovog života kada ga je jedna žena upitala da li je njen umrli roditelj pod dugom hadždž, jer ga nije obavio iako je bio u mogućnosti. Poslanik ju je upitao da li bi vratila materijalne dugove njenog roditelja osobi kojoj bi on ostao dužan. Kada je odgovorila da bi, on joj je rekao da je preče da izmiri njegov dug prema Allahu dž.š. Zato naše dugove, u koje spade i hadždž ako smo u mogućnosti, mi treba da vratimo za svoga života, jer je preče da ih mi vratimo nego da pod njima selimo sa ovog svijeta ili da ih vraćaju naša djeca, ako htjednu.

 

  1. Sljedeća izjava se donekle nadovezuje na ovu ispred. Ljudi kažu da će bolje čuvati hadždž kad ga što kasnije obave. Hadždž  nije ono što treba da se čuva kao neke druge stvari. Ustvari hadždž je ono što treba da čuva hadžiju. Ako je hadždž propisni i valjano obavljen Allah dž.š. će oprostiti sve grijehe koje je čovjek do tada počinio prema Allahu dž.š., pa kada se hadžija nađe u situaciji da uradi ono što je zabranjeno, sjećajući se svoga hadždža on će odustati od zabranjene radnje i tako čuvati sebe i svoju čistu dušu od grijeha.

 

  1. Da li zbog svoje nemoći da obave hadždž ili zbog drugovanja sa prokletim šejtanom, ima onih koji govore: “Ne bih nikada obavio (ili obavila) hadždž kad vidim ko sve hadždž obavlja!” Draga braćo i sestre, znajte da je Allah dž.š. stvorio svaku osobu sa različitom naravi i različitim shvatanjem. Ako nam se nekčiji postupci ne sviđaju, to nas ne opravdava da zanemarujemo dužnosti prema Allahu dž.š. Neću biti drzak ako kažem, obavi hadždž i svojim primjerom pokaži kakav hadžija treba da bude.

Nagrade za obavljeni hadždž su neizmjerne. Ebu Hurejre  r.a. pripovjeda da je Allahov Poslanik  s.a.v.s. rekao: “Ko bude otišao da obavi hadždž pa umre pisaće mu se nagrada hadždža sve do kijameskog dana, a ko bude otišao da obavi umru pa umre pisaće mu se nagrada umre sve do kijametskog dana.” Također je Muhammed s.a.v.s. rekao da za ispravno obavljeni hadždž nema druge nagrade do Džennet. Zar to nije dovoljan razlog da već danas počnemo pripreme za hadždž naredne godine.

Prije nego što pođe na ovaj časni i hajirli put, hadžija treba da obezbijedi porodicu potrebnim stvarima, kako ne bi oskudijevala za vrijeme njegova odsustva. Zatim, da se izmiri sa onima s kojima eventualno nije u dobrim odnosima, pa maker krivica i ne bila njegova, jer je on taj koji očekuje oprost od Allaha dž.š., a kako će ga očekivati, ako i sam nije spreman da oprašta. Rekao je Muhammed s.a.v.s.: „Ko muslimanu oprosti njegovu pogrešku, Allah će mu na Kijametskom danu oprostiti njegovu.“ (Ebu Dawud)

Dugove materijalne prirode treba vratiti, kao i halaliti se sa onima koji ostaju u kući i mjestu gdje živi.

Bilo bi lijepo da se naše hadžije prilikom boravka na odabranim mjestima sjete svojih najmilijih, živih i onih koji su preselili, ali i ostalih muslimana, te da zamole Uzvišenog Gospodara da nam bude nam podari svoju milost i oprost, i da nam pomogne da što prije i mi kremeno na taj put. Ovakva dova bi nam bila od velike koristi zbog odabranosti mjesa na kojima hadžija boravi, ali i zbog toga što je Muhammed s.a.v.s. rekao: “Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija.“ (Muslim)

Mi koji ostajemo trebamo se moliti za njihovo zdravlje, sreću i kabul hadždž.

I na kraju, zamolimo Allaha dž.š. da primi sve naše ibadete i da čuva naše hadžije koji putuju morem, kopnom ili zrakom od svih nesreća i bolesti, te da nam se sretni i zadovoljni vrate u naše krajeve. Amin.

Broj pregleda članaka
3154477

© 2019 Džemat Selimovići - Mahmutovići. Sva su prava pridržana.  Uredio Bećirović | Pokreće Joomla CMS

Pretraga